Ćurčijski zanat kroz reči, fotografije i proizvode na izložbi u Radul begovom konaku

Izložba „Ćurčijski zanat u Zaječaru“, autorke Suzane Antić, muzejskog savetnika i entološkinje Narodnog muzeja u Zaječaru, otvorena je u galeriji Radul begovog konaka, u naredna dva meseca.

Postavku čine panoi sa fotografijama i objašnjenjima celog procesa prerade kože, kao i članovima porodice Antanasijević koja je jedina u Zaječaru očuvala zanat i još se njime bavi. Takođe, publici su predstavljeni i proizvodi ćurčijskog zanata – prsluci, prekrivke, šubare, kape, obuća….

Suzana Antić, autorka postavke nam je rekla da je izložba zapravo ovogodišnji projekat kojim je Narodni muzej “Zaječar” konkurisao kod Ministarstva kulture, a njegova realizacija je značajna i u sklopu namere da se ovaj zanat nominuje za nacionalnu listu Nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije:

“Ćurčijski zanat je jedan od zanata u izumiranju i mi u Zaječaru smo imali sreću da se jedan od poslednjih ćurčija nalazi u našem gradu. Druga stvar zbog koje sam radila ovu izložbu je da ovaj zanat stavimo na listu Nematerijalnog kulturnog nasleđa Republike Srbije i istraživanja koja smo započeli da bi radili na znanjima i veštinama koje su bitne u celom tom procesu. Krenuli smo 6. maja, od Đurđevdana, kada se otkupljuje koža i pratili smo proces rada sve do oktobra-novembra i evo zato sada realizujemo izložbu.”

Otvaranju izložbe osim autorke Suzane Antić i direktora muzeja Vujadina Miloševića, prisustvovali su i Bora Dimitrijević, predsednik Nacionalnog komiteta za nematerijalno kulturno nasleđe, kao i šestočlana porodica Antanasijević.

Nenad Antanasijević, najmlađi ćurčija od petoro preostalih zanatlija u Srbiji, kaže da se ovim zanatom bavi već 44 godine, uz oca koji mu je jako rano u detinjstvu preneo ljubav prema poslu.

Realizaciju izložbe pomoglo je Ministarstvo kulture, a može se razgledati tokom januara i februara 2023. godine.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *