Dr Petar Paunović: Nismo bespomoćni protiv koronavirusa ako znamo kako da se pravilno zaštitimo

Prethodnih sedam dana od kada je virus Covid 19 prešao i našu granicu i zarazio do sada 40-ak stanovnika Srbije, mediji su 80 odsto informacija podredili ovoj globalnoj pandemiji. Sve je to razumljivo, a pojačano je i dejstvo i na društvenim mrežama i internetu gde se svakodnevno umnožavaju priče o koronavirusu iz celog sveta. Svakodnevno slušamo “struku” ali u nadi da po ovom pitanju ima mnogo toga korisnog da kaže i naš dr Petar Paunović, koji je sada u penziji, ali jednako kao i tokom cele karijere radi na edukaciji stanovništva kako bi se sačuvalo ono što je najdragocenije – zdravlje, Za medija ga je posetila i pribeležila zdravstvene pouke ovog čuvenog lekara Rajačke škole zdravlja.

U vreme epidemije variole vere na Kosovu 1982. godine, dr Petar Paunović učestvovao je u suzbijanju ove pošasti. Stečena su izvesna iskustva iz tog perioda, pa smo ga upitali u čemu je glavna razlika:

“Sećam se te epidemije variole 1972. godine na Kosovu i Metohiji, u čijem sam ja sprečavanju širenja učestvovao 35 dana. To je jedna opasna bolest, nekoliko puta opasnija od Covida 19, ali tada smo imali vakcinu i mi smo epidemiju zaustavljali vakcinom. Protiv variole isto ne postoji lek, protiv virusa takođe. E sada ovde nemamo vakcinu, nemamo ni efikasan lek, da li to znači da smo bespomoćni? Nismo! Mi možemo da izbegnemo da obolimo pod uslovom da dobro znamo o kakvom se prouzrokovaču bolesti radi i da predano izvršavamo sve kako bi sprečili da se inficiramo virusom.”

Mnogo je važno, kaže Paunović, da što pre obavestimo narod šta je to virus, kako se on ponaša i kako možemo da sprečimo njegovo širenje. To se može raditi u zdravstvenim ustanovama, školama….

“Svaki zdravstveni radnik, u svakodnevnom kontaktu, pod uslovom da je dobro upoznao karakteristike Covida 19, trebalo bi da izdvoji dva-tri minuta da pacijentu kaže šta da radi. Obično kad se radi o takvim nekim aktivnostima, zdravstveni radnici koji su prezauzeti poslom, kažu da nemaju vremena za to, ali za ovo se sada mora naći vreme. Drugo, kada se radi o školama verovatno bi bilo korisno zatvoriti ih u cilju sprečavanja širenja virusa. Ali nije samo u tome stvar, ako bi manji postotak inficiranih bio rezultat naših napora da što više ljudi upozna dobro ovaj virus i kako se štititi, onda su škole važne kao mesta gde bi prosvetni radnici decu, pa i roditelje dobro informisali šta je to koronavirus i kako ga izbeći.”

Kada bi ove dve stavke bile ispunjene onda bi se u populaciji pojavio veliki broj ljudi koji zna kako da primeni mere koje su dobre i koje svakodnevno ovih dana vidimo na medijima, ali je veliko pitanje kako i koliko ih primenjujemo. Dakle, Covit 19 se može izbeći ali pod uslovom da znamo šta je to i kako da se zaštitimo, ubeđen je naš sagovornik.

U širenju zaraznih bolesti ima nekoliko faktora koji su važni, podseća dalje dr Petar Paunović, a to su: izvor zaraze, put širenja mikroba, ulazna vrata gde virusi ulaze u organizam zdravog čoveka, zatim količina i jačina tih mikroorganizama i na kraju imunitet ili otpornost organizma. Da bi se neka bolest razvila treba da budu ispunjeni ti uslovi, pa samim tim ako jednu kariku ovog lanca prekinemo onda nema oboljevanja.

“Izvor zaraze je bolestan čovek ili čovek koji je inficiran ali se još nisu razvili simptomi. Od njega kijanjem i kašljanjem izlaze kapljice iz nosa i usta u kojima se nalaze ćelije sa virusima koje mogu dospeti do nekog ko je u blizini. Kašljemo i kijamo u maramicu ili u prevoj lakta, ali tu su u blizini i naše ruke kojima se koristimo, zato se one moraju češće prati”, kaže dr Paunović.

A na pitanje šta se podrzumeva pod češćim pranjem ruku, Paunović kaže da ljudi sa razvijenim higijenskim navikama najmanje 20-ak puta dnevno peru ruke, pa sada taj broj treba povećati uz sapun, toplu vodu i najmanje 20 sekundi da traje to pranje. On kaže i da su maske delotvorne, ali su potrebnije obolelima da se zaštite zdravi.

Tamo gde se kreće oboleli posebno ako dodiruje nešto, a još nema vidljive znake bolesti, takođe ima virusa ali se tu oni ne zadržavaju mnogo, međutim potrebno ih je uništiti dezinfekcionim sredstvom, savetuje doktor. Kažu da virusi najkraće žive na aluminijumskoj podlozi, nešto duže na metalu, a najduže mogu da se održa na plastici.

Sada dolazi onaj deo koji Paunović naziva ulazna vrata ili otvori na telu koje treba zaštititi maskama, ali u određenim situacijama i na određenim mestima kao što su zdravstvene ustanove, u kontaktu s bolesnikom ili u domaćinstvu gde postoji takav bolesnik. Da li ćemo oboleti zavisi i od jačine i količine virusa.

“Pogrešno je što smo ga u početku upoređivali sa gripom, jer se od jednog obolelog od gripa zarazi jedna do dve osobe, a kod Covida 19 taj broj je dva do tri, znači inficiraće se dve do tri osobe i otuda ovoliko umnožavanje obolelih u nekom kratkom vremenu. Virus ima tu osobinu kad se prenese sa bolesnog na zdravog biće slabija ta klinička infekcija, jer mu slabi virulencija prenosom, kod onog trećeg još slabije i sl.”

I na kraju imunitet koji je jedno tajno i snažno oružje organizma. Ako je imunitet dobar nećemo se razboleti. Kako se čuva ili jača imunitet, upitali smo našeg sagovornika:

“Znamo šta ne treba raditi: prvo ne treba pušiti, pušači bi sada trebalo da ostave duvan jer on smanjuje imunitet, ne upotrebljavati tradicionalne lekove na bazi lekovitog bilja, beli luk i rakija ne deluju protiv virusa i alkoholna pića smanjuju imunitet. Takođe, ne treba uzimati antibiotike na svoju ruku, a imunitet slabi nazebom, jer usled borbe za ozdravljenje smanjuju se bela krvna zrnca i time odbrana našeg organizma.”

Zanimalo nas je zašto i kod nas počinju preterane kupovine sredstava za dezinfekciju, ali i prehrambenih namirnica, nije li to neki vid apsurda da se u strahu od smrtonosnog virusa, više bojimo gladi.

“Ljudi koji će biti u samoizolaciji, u kućnom karantinu, to su putnici koji su došli iz inostranstva i osobe koje imaju prve lakše simptome, oni bi praktično 15 dana trebalo da budu izolovani. Međutim u slučajevima kada bi oni baš bili potpuno sami, onda je logično da treba da imaju neku zalihu hrane, ali ako imaju porodicu onda nema potrebe da se snabdevaju više nego što je potrebno jer bi to stvorilo nepotrebnu nestašicu.”

Kako da ljude ne uhvati panika, a i preterana kupovina je jedan vid panike, zanimalo nas je na kraju razgovora sa dr Patrom Paunovićem. On nas još jednom podseća na ono što je već rekao, a to je poznavanje prave istine o virusu:

“Ako bi ponudili medicinska znanja o Covidu 19 i što veći broj ljudi saznao o virusu pravu istinu koja je sada poznata lekarima, verovatno da ne bi bilo panike. Znači znanjem je moguće da se smanji panika. Iz dosadašnjeg vidi se da naš narod nije dovoljno zdravstveno prosvećen i da će iz toga da proistekne strah i panika. Cilj je sada da što veći broj ljudi bude obuhvaćen pravom edukacijom i pravim znanjem o Covidu 19.”

1 Comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *