Arheo-etno park u Ravni čuvar prošlosti zarad budućnosti (VIDEO)

Arheo-etno park nalazi se u Ravni 8 km severno od Knjaževca u dvorištu stare seoske škole. Najstarije kuće u selu sagrađene su početkom dvadesetog veka, a zgrada škole je izgrađena 1906. godine. Blizina antičkog utvrđenja Timacum Minus uticala je da se u ovom selu smesti Arheo-etno park upravo oko zgrade nekadašnje seoske škole. Izgradnja je započeta 1977, a zvanično otvaranje bilo je 1989. godine. Arheo-etno park u Ravni je deo Zavičajnog muzeja Knjaževac.

U Arheo-etno parku Ravna imamo sklop arheologije i etnologije i sve vezano za knjaževački kraj, kaže Milena Muminović, kustos-arheolog Zavičajnog muzeja Knjaževac:

“Još davne 1975. godine započela su arheološka istraživanja na lokalitetu Timacum Minus kod sela Ravna i arheolozi su tada iskoristili staru seosku školu da tu borave i obrađuju arheološki materijal. Samim tim je krenula ta cela priča da ne bi bilo loše da se napravi arheo-etno park pošto u tom periodu, 70-tih godina, škola nije radila tako da su arheolozi krenuli da prave park. U jednom delu parka je lapidarijum, tu su izloženi nadgrobni spomenici sa Timacum Minusa a u samoj školi je napravljena jedna arheološka izložba gde je predstavljen knjaževački kraj od praistorije pa sve do srednjeg veka.”

Nadgrobni spomenici u lapidarijumu su najvećim delom pronađeni na samom utvrđenju ili su dobijeni na poklon od meštana. Uglavnom su zastupljeni nadgrobni spomenici, počasni spomenici i žrtvenici. Oni su veoma važan i pouzdan izvor za proučavanje i poznavanje vojnih, administrativnih, etničkih, društvenih, kulturnih i verskih zbivanja. Spomenici se sastoje od zabata, reljefnog i natpisnog polja, sokla i usadnika. Na nadgrobnim spomenicima česta je predstava vinove loze koja simboliše veru u novi život, večito obnavljanje, novo rađanje. U natpisnom polju stoje osnovni podaci o pokojniku. U reljefnom polju obično je predstava pokojnika ili pokojnika sa članovima porodice. Jedan broj rimskih nadgrobnih spomenika iz Ravne nalazi se u Nišu, u lapidarijumu na Niškoj tvrđavi.

“U drugom delu parka se nalaze stare kuće, moravskog tipa, iz 19. veka, i one oslikavaju život u knjaževačkom kraju krajem 19. i početkom 20. veka. Imamo dve kuće, jedna je iz Gornje Kamenice i ona je s kraja 19. veka, ona oslikava malo bogatije seosko domaćinstvo, a druga kuća je iz Berčinovca i ona je isto s kraja 19. veka i ona je preneta iz tog sela i ovde je rekonstruisana u našem parku i ona oslikava malo siromašnije domaćinstvo tog perioda”, ističe Milena Muminović.

U Parku je predstavljen ambijent patrijarhalne seoske zajednice XIX veka timočkog kraja sa stambenim i privrednim zgradama. U kući iz Gornje Kamenice u podrumu je formiran Muzej knjaževačkih vina sa vinotekom, a uz kuću iz Berčinovca je i ambar iz Belog Potoka i kazanica za pečenje rakije sa lulom od “trešnjevog” drveta iz Pričevca. 

Arheo-etno park sa obližnjim vinarijama knjaževačkog kraja i Zavičajni muzej Knjaževaca uključeni su u zvaničnu vinsku rutu “Putevi vina” Srbije.

U Arheo-etno parku nalazi se objekat podignut po uzoru na kuću „Gazdića“ iz staroplaninskog sela Radičevac. Pripada moravskom tipu i predstavlja vredan primer narodnog graditeljskog umeća. U prizemlju kuće je solidno opremljena sala za konferencije i kulturno-turističke i obrazovne programe koji se ovde organizuju tokom cele godine, suvenirnica i informativni centar za posetioce. Na spratu se nalaze drveni trem za odmor i smeštajni kapacitet namenjen članovima istraživačkih ekipa, kao i turistima.

Celokupan način izlaganja u Arheo-etno parku omogućio je da se sačuva dugogodišnje iskustvo i domet narodnog graditeljstva, ali i ostvarenje neposrednog kontakta posetioca sa predmetima. Posetioci su u mogućnosti da se upoznaju sa tradicionalnom kulturom stanovanja i objektima narodne arhitekture ovog kraja.  

Arheo-etno park, pored različitih obrazovnih i kreativnih programa, organizovanja radionica, pruža mogućnost smeštaja i organizacije različitih skupova, kulturno-turističkih i obrazovnih programa kao i naučno-istraživačkih kampova.

Na samom ulazu u Arheo-etno park sa leve strane nalazi se škola iz 1906. godine. Danas je unutar škole formirana mala arheološka istraživačka stanica sa dobro opremljenom učionicom za rad i laboratorijom za konzervaciju i istraživački rad. Ova istraživačka stanica služi kao prostor za realizaciju različitih naučno-istraživačkih projekata i za druge obrazovane programe. 

U prostoru Arheo-etno parka u Ravni nalazi se radionica tradicionalnog grnčarstva, prostor opremljen sredstvima UNICEF-a, Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije i SO Knjaževac u cilju očuvanja i promovisanja tradicionalnih grnčarskih tehnika knjaževačkog kraja. Ovde se organizuju Letnje škole tradicionalnih zanata namenje omladini, studentima, umetnicima i muzejskim stručnjacima u saradnji sa Centralnim institutom za konzervaciju iz Beograda, kaže Milena Muminović, kustos-arheolog:

“Već dugi niz godina Zavičajni muzej Knjaževac organizuje Letnju školu tradicionalnih zanata i konzervacije, tako da su deca smeštena ovde u Parku, jedan deo njih koji je zainteresovan za konzervaciju bave se konzervacijom originalnih arheoloških i etnoloških predmeta iz naše zbirke, dok druga koja više voli tradicionalne zanate imamo grnčarsku radionicu tako da deca uče te stare zanate. Od skoro je uključen i zanat pletenja dvopređnih čarapa i tkanje.”

Pored radnog prostora, tradicionalne opreme i alata za izradu grnčarije, ovde se nalazi i replika antičke grnčarske peći izrađena u saradnji sa arheolozima i tradicionalnim majstorima iz Španije u okviru projekta podržanog od strane Španskog kulturnog centra Servantes u Srbiji, Univerziteta u Granadi i Ministarstva kulture i informisanja Srbije. Pored replike antičke peći izrađena je i tradicionalna grnčarska peć korišćena u knjaževačkom kraju. Radni prostor dopunjuju i savremena oprema i alati, ali i mali izložbeni prostor gde su prikazani predmeti urađeni u toku letnjih škola. 

 

Ovaj medijski sadržaj je sufinansiran sredstvima Grada Zaječara. Mišljenja i stavovi izraženi u tekstu su odgovornost autora i njegovih saradnika i ne predstavljaju nužno zvaničan stav Grada Zaječara.

Grad Zaječar


Svi mediji koji preuzmu vest ili fotografiju sa portala Za media u obavezi su da navedu izvor. Ukoliko je preneta integralna vest,u obavezi su da navedu izvor i postave link ka toj vesti.

Kategorije: Kultura Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *