Otvoreni 51. Mokranjčevi dani

U slavu slavnog kompozitora Stevana Stojanovića Mokranjca u njegovom gradu Negotinu, otvoren je pedeset prvi Festival “Mokranjčevi dani”. Festival je uz zvuke fanfara i šestu Mokranjčevu rukovet u izvođenju združenih negotinskih horova i učesnika „Natpevavanja“ iz Novog Sada, Beograda, Sekešfehervara i Aleksinca, pod upravom Svetlane Kravčenko, otvoren u dvorištu Mokranjčeve rodne kuće, gde je podignuta i festivalska zastava.

Brojne goste i učesnike festivala pozdravio je Jovan Milovanović, predsednik Opštine Negotin. U svom obraćanju on je poželeo dobrodošlicu u u grad srpske muzike koji je iznedrio Mokranjca, koji ne pripada samo Srbiji, već i Evropi i svetu.

„Više od pola veka, organizujući muzičke svečanosti, u čast i slavu Mokranjčeve i srpske muzike, predano radimo na afirmaciji i promovisanju muzičkog izraza, šireći tom prilikom poruku koju samo muzika može poslati. Otvorenog uma i duha prema vremenu u kome smo, poštujemo svoje korene i ne zaboravljamo one koji su nas učinili boljim. U ovom otvorenom gradu neguju se i čuvaju temelji srpske umetničke muzike, to je obaveza koju istrajno i pažljivo ispunjavamo uz pomoć države, institucija i prijatelja Festivala. Ispred opštine Negotin zahvaljujem na podršci Ministarstvu kulture i informisanja, Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija Vlade Republike Srbije, Delegaciji Evropske unije u Srbiji i mnogobrojnim prijateljima Festivala, medijskim sponzorima, koji nam, uvidevši značaj organizovanja Mokranjčevog festivala, godinama verno pomažu. U godini u kojoj obeležavamo važan jubilej, 160 godina od rođenja Stevana Stojanovića Mokranjca kroz brojne i raznolike programe potvrđuje se još jednom važnost Festivala „Mokranjčevi dani“ kao srpske institucije kulture“ – rekao je Milovanović.

U ime Njegove Svetosti Patrijarha srpskog Gospodina Irineja besedu je ove godine kazivao Episkop toplički Gospodin Arsenije, koji je na početku organizatorima, domaćinima i svima prisutnima preneo blagoslov Patrijarha srpskog Irineja.

„Teško je govoriti o nekome ko je za života notirao svako slovo kojim tvorevina slavi Boga. Nedostaju nam reči, a mnoge fraze koje bismo koristili u opisu lika i dela ovog kulturološkog gorostasa su ograničene i prizemne. No po daru Duha Božijega, a opet inspirisani pijetetom našeg naroda prema onome koji je blagoukrasio Crkvu i našu narodnu istoriju predivnim kompozicijama, sabiramo se već tradicionalno u rodnom Mokranjčevom gradu Negotinu, da, spram svojih skromnih moći, oživimo uspomenu na Stevana Stojanovića Mokranjca. Za mnoge narodne pesme iz gotovo svih krajeva naše zamlje ovaj velikan, rodom iz ponosne Veljkove Krajine, načinio je notne kivote zvane Rukoveti u kojima se baštine i čuvaju najdivnije, autentične srpske melodije. Mokranjac je postavio nove muzičke standarde. Za nas je od izuzetne važnosti to što je celokupnu srpsku muzičku šarenolikost uspeo da harmonizuje i kao vrstan poznavalac našeg folklora od nje napravi prepoznatljivi nacionalni melos. Blažene uspomene Stevan Mokranjac je ličnost kao biser nanizana u nizu velikana našega naroda. Svojom suptilnom dušom on je izvanredno prepoznavao suštinski sadržaj tekstova, kako bogoslužbenih, tako i narodnih, i danas možemo slobodno reći, bogonadahnuto ih oplemenio muzikom koja nije samo podloga dubokoumno ispisanim stihovima, već lestvica koja ih iz tih dubina uzdiže i uznosi do svoda nebeskog, baš kao kâd tamjana na žrtveniku Gospodnjem. Stevan Stojanović Mokranjac je celim svojim bićem dodavao nove boje i tonove slici Srbije. Činio je sve da pokaže Srbiju kao veliku heroinu na balkanskoj vetrometini, kao majku koja rađa svetitelje, ratnike, heroje, zemljoradnike, narodne učitelje, vrhunske umetnike, darovite muzičare… On je u muzičkoj baštini, šifrovao notama i sačuvao od zaborava staru srpsku umetnost, umešnost i kulturu. Danas gotovo da nema kulturnog dešavanja gde nas makar jedna kompozicija neće potsetiti na ovaj muzički bastion iz Negotina, koji je proputovao svet ostavljajući za sobom trag i blaženu uspomenu, da bi u Skoplju kao izgnanik predao svoju dušu Gospodu kome je sa toliko ljubavi pojao za života i druge tome učio. Srpska Pravoslavna Crkva je obogaćena životom i delom ovoga od Boga poslatog čoveka. Velike su njegove zasluge, neka mu je od svih nas koji služimo Bogu u duhu i istini veliko hvala, neka mu je hvala od svih onih koji ga se spomenu svake Svete Liturgije kada ih njegove divne melodije misaono uznose pred Lice Božije. Neka je hvala i večan spomen, Stevanu psaltu, i neka ga Gospod uvrsti među velike svete pojce koji kao svirale Duha Svetoga ostaviše ovozemljsko pjenije i usavršiše se u pesmi Carstva Božijega, pojući i kličući sa horovima angela neprestano liturgijske pesme.“ – kaže se između ostalog u besedi Njegove Svetosti Patrijarha srpskog Gospodina Irineja.

Čast da otvori ovogodišnje muzičke svečanosti u slavu velikom kompozitoru, pripala je ove godine dugogodišnjem selektoru Festivala, Branki Radović.

„Nad svima nama lebdi duh Mokranjca koji nas obavezuje na najveće i najbolje u umetnosti kojom se bavimo, određujući naše puteve svih 160 godina. Mi se trudimo da ga ne izneverimo, da pevamo u horovima od srca, da širimo Mokranjčevu pesmu daleko van granica Negotina i Srbije, ali uvek vraćajući se svojima i svome. U svima vama, žiteljima Negotina, osećamo toplinu gostoprimstva za sve ljude, hodočasnike koji posećuju Mokranjčev i Hajduk Veljkov grad septembra meseca svake godine. Posebno nas umetnike, stvaraoce, izvođače na instrumentima, glumce, vokalne soliste, članove orkestara i posebno horova, obgrljuje vaša ljubav prema gradu koji je iznedrio velika imena srpske istorije. Želimo da nikad ne presahne vrelo koje nas nadahnjuje i da naš Negotin postane mesto našeg hodočašća i naš dom kome se vraćamo sa nostalgijom i ljubavlju.“

Plaketu festivala „Mokranjčevi dani“ Episkopu topličkom Gospodinu Arseniju uručio je Jovan Milovanović, predsednik opštine Negotin.

Neposredno pre ceremonije svečanog otvaranja položeni su venci i cveće ispred spomenika velikom kompozitoru.

Svi mediji koji preuzmu vest ili fotografiju sa portala Za media u obavezi su da navedu izvor. Ukoliko je preneta integralna vest,u obavezi su da navedu izvor i postave link ka toj vesti.

Kategorije: Kultura Tagovi: , Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *