Narodna biblioteka Bor u petak, 4. marta od 19 sati, uz pomoć polaznika Dramskog studija Centra za kulturu, prikazuje kako je otprilike izgledalo jedno dadaističko veče u ciriškom Kabareu Volter 1916. godine i zbog čega su dadaistički performansi bili tako skandalozni.
Ozbiljno – smešno, poručuju organizatori!
Kabare Volter smatra se rodnim mestom dade, a otvorili su ga 5. februara 1916. godine Hugo Bal (Ball) i njegova buduća supruga Emi Henings (Emmy Hennings). Ubrzo je postao popularno mesto sastajanja mnogih umetnika i intelektualaca koji su se posle Prvog svetskog rata, kada je bilo malo mesta za umetnost u Evropi, našli u neutralnoj Švajcarskoj i Cirihu, epicentru tadašnje evropske avangarde.
Umetnički i književni pokret dada ne može se svesti na jednu formu izražavanja, zbog čega ga je gotovo nemoguće i definisati, ali se uopšteno smatra antiburžoaskim i anarhičnim.
Hugo Bal je označio dadu kao “novu umetničku formu”.
O poreklu imena dada ima više legendi i navoda iz različitih izvora, a jedna od popularnih teorija je da je odabrano slučajnim prelistavanjem nemačko-francuskog rečnika (francuska reč za dečjeg konjića koji se ljulja). Prema drugim verzijama, dada potiče od ruske reči “da”, a ima i mišljenja da potiče od reklame za sapun koji je za logo imao konjića na ljuljanje.