Superćelijske oluje i udari groma (VIDEO)

Ponekad se u trenutku dogode potpuno neočekivane stvari, koje ne ostavljaju drugi izbor osim borbe za život. A kako ljudi reaguju u ekstremnim situacijama za koje ni sanjali nisu da će im se dogoditi? U seriji tekstova “Ako mi se dogodi”, koje možete da pratite na našem portalu, predstavićemo niz nepredvidivih situacija koje svakome mogu da se dogode. Bavićemo se ispravnim i neispravnim odlukama u različitim kritičnim trenucima, kroz iskustva aktera i korisne savete stručnjaka.

Susret toplog i hladnog vazduha vodi ka formiranju višećelijskih ili superćelijskih oluja, o kojima se sve više govori u poslednje vreme. Ovakva vrsta nevremena obično donosi obilne pljuskove sa grmljavinom, uz jake udare vetra, što utiče na opasne nepogode i zahteva dodatni oprez, kako bi ljudi sačuvali živote i imovinu.

Ovakve vrste oluja mogu se uočiti po formiranju grmljavinskog oblaka, kumulonimbusa, i tada meteorolozi mogu da predvide šta će se događati u narednih nekoliko sati. Za stanovništvo je važno da prati najave i upozorenja Republičkog hidrometeorološkog zavoda i Ministarstva unutrašnjih poslova. Savet je da se ljudi sklone u svoje domove i da po mogućstvu isključe električne uređaje pre nego što počne nevreme.

Superćelijsku oluju karakteriše spiralno uzdizanje velike količine toplog vazduha vazduha u vertikalnom pravcu, a vrtložna kretanja za posledicu imaju olujni, moguće na momente orkanski vetar.

Višećelijske oluje na teritoriji Zaječara aktuelne su od prošle godine. Javljaju se kada tropski vazduh iz Afrike pređe Sredozemno more, praćen anticiklonom, potom pravo udari na Alpe – na Sloveniju, Hrvatsku i Italiju, a zatim se formira snažni ciklon u Đenovskom zalivu. Topao vazduh koji pređe Sredozomno more pokupi vlagu i direktno se sudara sa alpskim, hladnim vazduhom i na ovaj način formiraju se oluje koje se mogu pretvoriti u višećelijske. Na mestu nastanka oluje su najjače, a kako se udaljavaju od područja formiranja one slabe.

Višećelijske oluje ove godine stigle su samo do zapadne Srbije gde je bilo grada i jakog vetra, ali nisu bile izražene kao u predelu Alpa.

Meteorološka stanica u Zaječaru 9. avgusta 2002. godine zabeležila je jednu snažnu višećelijsku oluju, kada se crna masa približavala našem gradu. Protivgradne rakete tada nisu bile od pomoći i pamti se velika šteta na imanjima poljoprivrednika iz okolnih sela.

U okviru preventivnog delovanja umnogome pomaže radarska slika koja može da skenira oblak kumulonimbus. Uskoro građani ugroženih područja u našoj zemlji mogu da očekuju i alarm, odnosno upozorenje koje će biti upućivano preko mobilnih telefona. Na sličan način tokom proteklog leta Grčka je obaveštavala turiste koji borave na njenom području o vremenskim neprilikama koje prognoziraju meteorolozi.

Meteorolozi razlikuju jednoćelijske i višećelijske oluje. Jednoćelijske su uobičajene letnje oluje, sa pljuskovima i grmljavinom. Kako objašnjavaju stručnjaci stvori se jedna ćelija i formira se olujni oblak, čiji je životni vek u proseku 20-ak minuta. Na jačinu i tok nevremena utiče takođe konfiguracija terena.

Orografija u velikoj meri određuje kretanje nevremena. Ukoliko govorimo o višećelijskoj oluji izuzetne jačine, ona može da pređe planine ili ostale više predele i nastavi dalje, a ukoliko je reč o ravničarskim predelima njen put je znatno olakšan.

Slavka Nešić iz Zaječara u mladosti je preživela udar groma, pa joj tako ni danas nije svejedno kada zagrmi i naiđe olujno nevreme. Kaže da je imala puno sreće što je cela njena porodica preživela, mada je ona sama pretrpela posledice jer joj je od tada oslabilo čulo sluha, zbog čega tokom celog života koristi slušni aparat.

Tokom jutarnjih sati kobnog dana nije postojao nagoveštaj da će tada dvadesetčetvorogodišnja žena doživeti nevreme koje se nadvilo nad njenim gradom. Priseća se kako je probudila supruga koji je došao iz treće smene i tako je on ustao iz kreveta na koji se ubrzo po udaru groma sručio deo krova. Ona sama utrčala je u sobu i uzela dete koje je od siline udara palo sa kreveta.

I danas kada Zaječar zadese vremenske neprilike i nadviju se crni oblaci, Slavki nije svejedno i poziva komšije na oprez. Najbolje je, kaže, zatvoriti prozore i vrata i skloniti se u ugao sobe.

Meteorologija je danas važna u mnogim sferama, tiče se medicine, poljoprivrede i drugih oblasti. Uz to je deo svakodnevnog života, tako da sve češće možemo čitati tekstove i pratiti priče o specifičnim pojavama koje ranijih godina nisu bile karakteristične za naše predele. Tako je i superćelijska oluja noviji termin koji ćemo još više analizirati u godinama koje slede, usled klimatskih promena čiji uticaj nije zanemarljiv.

Ovaj medijski sadržaj sufinansiran je od strane Grada Zaječara. Stavovi izraženi u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *