Matična biblioteka Svetozar Marković – najstariji čuvar pisane reči u Zaječaru (VIDEO)

Prvi pokušaji da se osnuje čitalište u Zaječaru datiraju iz 1860. godine. U to vreme je Ministar prosvete i crkvenih dela preporučio “da se u tom okružnom mestu čitalište ako ga nema zavede”. Međutim, zbog raznih okolnosti, Čitaonica zaječarska je počela sa radom tek 27. novembra 1866. godine. Kakve su tada bile društvene okolnosti koje su uticale na osnivanje čitaonica, govori nam direktor Matične biblioteke “Svetozar Marković” Boban Đorđević.

“Na neke početke razvoja bibliotekarstva, čitališta uopšte u Srbiji u 19. veku uticale su političke i društvene okolnosti koje su se u Srbiji dešavale u vreme ratova za oslobođenje od 1804. godine.  Dobra klica razvoja društvenog, ekonomskog i kulturnog života je period ustavobranitelja, četvrta, peta i šesta dekada 19. veka. U to vreme osnivaju se nove škole, kulturne ustanove i industrija…. Sve su to bile okolnosti da se uz taj privredni život razvije i kulturni život. Prve čitaonice, odnosno kasine, kako se to naziva tada, osnivane su još negde početkom 19. veka i to u Beogradu, ali četvrte dekade 19. veka, čitališta dobijaju na zamahu i osniva se veliki broj čitaonica u Srbiji.”

Kada je počelo da radi Čitalište u Zaječaru, krajem 1866. godine, imalo je 120 članova. Odmah je nabavilo 25 raznih naslova domaćih i stranih periodičnih publikacija, a formiralo je i knjižnicu sa 113 knjiga. Za 105 svojih članova, Čitalište je nabavljalo 21 domaći i tri strana lista. Bilo je smešteno u državnoj zgradi koja je ranije pripadala vojsci i tu je ostala oko godinu dana, kada je od opštine dobilo besplatan smeštaj u zgradi polugimnazije. Od 1869. godine, kada je ustanovljena gimnazijska realka, Čitalište je prešlo u novi stan koje je dalje samo izdržavalo. Čitalište je primalo pomoć od opštine u vidu besplatnog smeštaja do 1869, a od 1874. svoje izdatke podmiruje samo iz uloga svojih članova i prihoda od večernjih zabava.

“Interesantno je to da se u svim starim spisima spominje naziv Čitaonica. Vrlo brzo posle toga se reč Čitaonica zamenjuje u Čitalište. Samo građanstvo i mi koji smo zaposleni u biblioteci treba da budemo ponosni na činjenicu da naša biblioteka ove godine slavi 153 godine od svog postojanja i sam taj podatak nas svrstava u jednu od najstarijih biblioteka u Srbiji. Biblioteka u Zaječaru, Matična biblioteka “Svetozar Marković” je prirodni i istorijski naslednik Čitališta osnovanog 27. novembra 1866″, kaže direktor Đorđević. 

U opštem uništavanju tokom srpsko-turskih ratova (1876‒1878) uništena je i Čitaonica. Avgusta 1879. godine njen rad je obnovljen, ali zbog nemogućnosti da se obezbede potrebna finansijska sredstva dolazi do novog prekida. Godine 1982. osnovana je Crnorečka okružna biblioteka koja je radila kratko. Tek krajem 1909. godine u prostorijama Zaječarske gimnazije otvorena je Javna biblioteka, koja je radila sve do početka Prvog svetskog rata. Njen rad je od 1918. godine zamenjen radom Knjižnice Zaječarske gimnazije, Knjižnicom školskih udžbenika, Nastavničkom knjižnicom, Knjižnicom đačke družine „Napredak“.

Nakon oslobođenja Zaječara 1944. godine na inicijativu narodnofrontovske organizacije u gradu se osniva Dom kulture u čijem je sklopu radila Biblioteka sa čitaonicom. Od maja 1948. godine ona svoj rad nastavlja samostalno pod nazivom Gradska narodna knjižnica. Nov naziv dobija 1959. godine – Narodna biblioteka “Svetozar Marković”. Početkom 1961. godine Opštinsko veće Narodnog odbora opštine Zaječar donelo je rešenje o dodeljivanju matičnosti zaječarskoj biblioteci, tako da skoro šest decenija nosi naziv Matična biblioteka “Svetozar Marković”.

Biblioteka se od 1960. godine nalazi u centru grada u zgradi u ulici Kumanovskoj br. 2. Nekada je to bila privatna kuća poznatog zaječarskog trgovca Marka C. Petkovića Plovaka. Izgrađena je 1936. godine i u potpunosti je sačuvan njen autentičan izgled. Celinu čine glavna zgrada i manja zgrada u dvorištu.

Biblioteka raspolaže bogatim fondom sa oko 100.000 knjiga, preko 2.000 naslova periodike i bogatim fondom neknjižne građe. Knjižni fond čini klasična literatura, dečja knjiga, strana knjiga, stručna literatura, popularna beletristika, stara i retka knjiga.

“Jedna od vrednosti zaječarske biblioteke je stara i retka knjiga iz 19. veka. Biblioteka ima u svom vlasništvu 11 monografskih publikacija od 1834. do 1864. godine. Te knjige koje su u našem fondu, unešene su i u centralni registar Narodne biblioteke Srbije u Beogradu i one će sa protokom vremena biti, iskreno se nadam, proglašene kulturnim blagom od velikog značaja. Biblioteka ne poseduje samo staru knjigu već i retku knjigu, sa preko 100 monografskih publikacija u posebnom vatrootpornom ormaru koji smo dobili kroz projekat od Ministarstva kulture. To su publikacije koje imaju granične godine, 1912 – 1918. i 1941-1945.”

Osim fondova, korisnicima je na raspolaganju 50 čitalačkih mesta u Čitalištu Biblioteke. Po četiri računara za korisnike nalaze se u Čitalištu i na Pozajmnom odeljenju za decu.

Matična biblioteka “Svetozar Marković” obavlja matične funkcije za sve biblioteke (javne, školske i specijalne) sa teritorije Zaječarskog okruga (opštine: Zaječar, Boljevac, Knjaževac i Sokobanja).

Na žalost i zaječarska biblioteka deli danas sudbinu ostalih ustanova u zemlji, a to je sve manji broj članova. Biblioteke u Srbiji koristi samo pet odsto stanovništva i kod mladih više nije aktuelna ni lektira koju nalaze prepričanu na internetu. Za poslednjih desetak godina broj članova biblioteke u Zaječaru se prepolovio, tako da ih je sada ispod dve hiljade.

 

Zanimljivosti o bibliotekama

Čak i pre nastanka knjiga sa povezom, postojale su biblioteke. U njima su se čuvale glinene pločice i rolne papirusa sa raznim spisima. Osim tih prvih biblioteka na teritorijama Vavilonskog carstva i drevnog Egipta, poznate su i antičke biblioteke, na primer ona u gradu Tebi gde je iznad njenih ulaznih vrata stajao natpis “Mesto za isceljenje duše”. 

Danas u svetu postoji više stotina hiljada biblioteka, javnih, kućnih, univerzitetskih, školskih, crkvenih, nacionalnih, specijalizovanih itd. Ono što se pouzdano zna, najviše javnih biblioteka imaju Kina, Rusija i Indija. 

Najpoznatija biblioteka je Aleksandrijska biblioteka – intelektualni dragulj antičkog svijeta, najstarija biblioteka je biblioteka manastira Svete Katarine na Sinajskoj gori, a kongresna biblioteka u SAD sa više od 158 miliona pojedinačnih sadržaja smještenih na policama ukupne dužine 1.380 km, smatra se najvećom bibliotekom na svijetu.

 

Ovaj medijski sadržaj je sufinansiran sredstvima Grada Zaječara. Mišljenja i stavovi izraženi u tekstu su odgovornost autora i njegovih saradnika i ne predstavljaju nužno zvaničan stav Grada Zaječara.

Grad Zaječar

Svi mediji koji preuzmu vest ili fotografiju sa portala Za media u obavezi su da navedu izvor. Ukoliko je preneta integralna vest,u obavezi su da navedu izvor i postave link ka toj vesti.

Kategorije: Kultura Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *